U zimskom periodu kada priroda duboko spava ispod snježnog prekrivača, mnogim pticama sve teže je svakodnevno pronaći dostatnu količinu hrane. Dodatno im odmaže i čovjek koji uvelike pridonosi uništavanju njihovih staništa i izvora hrane u urbanoj i ruralnoj sredini. Krčenje šuma za velike poljoprivredne površine, upotreba umjetnih gnojiva, te širenje naselja, sve to utječe na smanjivanje populacije ptica i narušavanju prirodne ravnoteže u okolišu. U tim uvjetima mnoge vrste ptica bile bi ugrožene ukoliko bi ih se prepustilo prirodnom odabiru koji nalaže da samo najotpornije i najsnalažljivije prežive.
Raznovrsne sjemenke
Zimi su najugroženije upravo ptice koje nam uvelike pomažu u vrtu poput sjenica, vrabaca ili zeba, a koje se hrane crvima, kukcima, ličinkama i gusjenicama, jednom riječju vrtlaru mrskim štetnicima u vrtu. Zato se u vrtu postavljaju hranilice za ptice kako bi im se povećale šanse za preživljavanje preko zime. Također, pticama se pomaže ukoliko se u vrtu njeguje “neuredan” stil tako da se ostavi osušeno bilje i neubrano povrće, koje stvara idealne uvjete za preživljavanje korisnih organizama – kukaca i ptica. S druge strane, ptice nam pomažu i u gnojenju zemlje jer je njihov izmet bogat fosforom koji je bitan element za rast biljaka. Ponuda hrane za ptice ovisi o tome koja se vrsta ptica želi privući ili zadržati u vrtu. Uvijek je korisno kombinirati više vrsta hrane jer ptice ne jedu isključivo jedan tip već prehranu upotpunjuju i drugim namirnicama. Za vrapce i zebe koji većinom jedu sjemenje bit će dovoljne razne mješavine bijelog i šarenog suncokreta dok je za sjenice u mješavinu preporučljivo dodati i životinjski loj. Mješavine sjemena za ptice vrlo se lako mogu nabaviti u dućanima za kućne ljubimce.
Pazite na vlagu
Suprotno uvriježenim mišljenjima, kruh je najnekvalitetnija hrana za ptice. Naime, ptica nema enzim potreban za razgradnju ovih ugljikohidrata, pa postoji mogućnost od predoziranja i preranog uginuća. U slučaju da se pticama daje kruh, preporuka je neka to bude barem kruh sa sjemenkama. Hranilice za ptice mogu se izraditi od raznovrsnog materijala u bezbroj kombinacija jer zapravo i nema strogo točnog i krivog načina. Jedino treba imati na umu da, ukoliko se pticama daju sjemenke poput suncokreta, prosa ili bučinih sjemenki, bi bilo dobro da hranilica ima krov kako bi se hrana zaštitila od kiše. Ukoliko su sjemenke izložene vlazi, počinju truliti, zbog čega više nisu kvalitetna hrana za ptice, pa je potrebno redovito provjeravati hranilice.
Objesite tako da se vidi
Najednostavnija hranilica za ptice su kuglice od goveđeg ili svinjskog loja i mješavine sjemenki, umotane u plastične mrežice od krumpira. Prilikom izrade potrebno je loj i sjemenke izmiješati u kompaktnu kuglicu koja se zatim omota mrežicom i podveže špagom. Kod instalacije hranilice u vrtu važno je da se postavi na poziciju izvan dosega mačke koja će, ukoliko joj se ukaže prilika, hranilicu pretvoriti u mamac za ptice. Poznato je da su mačke veća prijetnja pticama nego njihovi prirodni neprijatelji odnosno ptice grabljivice. Drugi tip hranilice malo je kompleksniji, no zato je idealna za ptice koje se hrane sjemenkama jer ima krov koji hranu štiti od vlage. Za izradu hranilice potrebno je pribaviti bušilicu, dva plastična podloška širine 20 cm, šipku s navojima dužine 30 cm, skalpel, plastičnu bocu od 1 litre, nešto špage i dvije matice. Prvi korak je rezanje dna boce kako bi se dobio glavni dio hranilice. Nakon toga se pomoću bušilice izbuši rupa u sredini oba podloška, dovoljno velika da kroz nju može proći metalna šipka. Sljedeći korak je sastavljanje, tako da se kroz rupu na podlošku, čije je dno okrenuto prema gore, provuče šipka. Zatim se na šipku natakne boca i napuni pripremljenom mješavinom sjemenki. Drugi podložak postavlja se na donji kraj šipke, nakon čega se obje strane učvrste maticama, a vrh hranilice priveže špagom. Zadnji korak je hranilicu objesiti na mjesto koje će biti vidljivo pticama.
Izvor: D&D, dizajndoma